loading

Loading...

Zanimljivosti

Zanimljivosti

Odakle ime Ludbreg?

Zasigurno se čovjek može upitati odakle ime LUDBREG? O tome postoji legenda i zapis povjesničara. Na tumulu (Gradinščak) načinjenom na jednom brežuljku Kalničkog obronka bila je utvrda. Žena zapovjednika svaki je dan izlazila na bedeme u šetnju.

Prilikom jedne takve šetnje spazila je četu Turaka kako se sve više približava gradu. Jedan se Turčin potpuno primakao bedemu, od silnoga straha ženi su zadrhtale ruke, vrisnula je i onesvijestila se, dijete joj je ispalo iz ruku i skotrljalo se niz padinu. Turčin koji je bio pod bedemom uzeo je dijete i otrčao u šumu. Kad se nestretna žena osvijestila izrekla je kletvu: “Prokleti taj ludi brijeg!”
I tako je naselje dobilo današnje ime.
To je priča kojom je običan čovjek nastojao riješiti zagonetku postanka imena.

No, i povjesničari su nastojali proniknuti u tajnu nastanka tog imena. Mađarski povjesničar Thalloczy krajem 19. stoljeća bio je u dvorcu kneza Edmunda Batthyanya u Körmendu gdje je sređivao arhiv te obitelji. Naišao je na 264 isprave i povelje o veleposjedu Ludbreg. Prema njegovom mišljenju Ludbreg je dobio ime po svom osnivaču vitezu križaru LODBRINGU, koji je iz daleke Burgundije krenuo u križarski rat, ali se više nije vratio u domovinu, nego je ostao ovdje i nadjenuo mu svoje ime.

Narod je ime izgovarao Ludbring i napokon se ime upotrebom premetnulo u Ludbreg. Stanovnici su rijetko upotrebljavali to ime, već jednostavno Lubreg, a u okolnim selima taj je naziv i danas u uporabi, osobito kod starijeg stanovništva.

Legenda o Centru svijeta

zanimljivosti-legenda

Još su Rimljani na mjestu današnjeg Ludbrega, uočivši dobar geografski položaj mjesta, izgradili Castrum Ioviu, grad s cjelokupnom infrastrukturom, kanalizacijom, forumom, termama, koji je postao trgovačko i prometno središte i na čijim je temeljima izgrađen i današnji Ludbreg.

Iz tog vremena datira i legenda koja kaže da su upravo na ovom mjestu bili zamišljeni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima velike metropole …

Tu je legendu potvrdio dr. Erasmus Weddigen, Švicarac, čest gost Restauratorskog centra i zaljubljenik u Ludbreg, i to slučajnim poigravanjem šestarom i zemljopisnom kartom. On je naime, uzevši za ishodište Ludbreg, opisivao po karti krugove i uočio da se stvarno na toj zamišljenoj liniji nalaze veći gradovi, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Najbliži dokaz ove legende su i nama najbliži gradovi: Varaždin, Koprivnica, Čakovec i Varaždinske Toplice, koji su od Ludbrega udaljeni oko 20 km.

Dr. Weddigen je proučavajući zemljopisnu širinu i dužinu, pronašao na suprotnoj strani kugle zemaljske antipod Ludbrega, mali južnopacifički otočić Antipodes, blizu Novog Zelanda, čije je nastajanje vezano uz još jednu ludbrešku legendu – legendu o Ludbergi…

Ludbreg je poznato, 500 godina staro svetište, utemeljeno u čast Predragocjene Krvi Kristove, koja se čudom pojavila u kapelici Sv. Križa dvorca Batthyany. Prema kazivanju kršćanstva, sva mjesta na svijetu vezana uz Isusa Krista nazivaju se Centrom svijeta, a pošto u Ludbregu i danas postoji ampulica s krvlju Isusa Krista, to je i najčvršći dokaz cijele teorije centra svijeta.

I na kraju, u centru svijeta se združuju sva četiri elementa postojanja: vatra, voda, zemlja i zrak. Ludbrežani im kao vrsni vinogradari i potomci Ludberge, pridružuju peti element – iskričavo ludbreško vino, koje se samo u centru svijeta, svakog prvog travnja toči iz gradske fontane.

Legenda o Ludbergi

Ludberga je rođena 1. travnja 1141. godine, nedaleko od Varaždinskih Toplica kao kćerka upravitelja imanja grofa Bele II. Stasala je u prelijepu i obrazovanu djevojku kad ju je zaveo vitez Ulrik. Pokajavši se, Ludbrega je požrtvovno brinući se o svom sinčiću Theobaldu živjela isposničkim životom, pomažući siromašnima i bolesnima.

Pokajnički život prekinuo je ponovno nečastivi u liku eremita i zaveo je po drugi put. Bježeći pred njim, našla je utočište u jednoj od malenih vinogradarskih kućica pokrivenih slamom koje još od rimskih vremena ukrašavaju vinorodna brda iznad Iovie.

Ludbrega

Ludberga je počela obrađivati vinograd i postala je vješta i poznata vinogradarka. Svoje je vino darivala crkvama, kapelicama i samostanima za sveti obred, a legenda kaže da je njeno vino jednom čak ubrzalo izbor pape u Viterbu, jer je kardinal iz Budima, čudotvorno točeći vino iz nepresušne bačve skratio vrijeme konzistorijuma.
I Theobald je postao vinogradar koji je svoje umijeće usavršio u dalekoj Burgundiji gdje je nastavio tradiciju pravljenja najboljih vina. U svojim zrelim godinama Ludberga je još uvijek bila izrazito lijepa i nečastivi je odlučio opet je staviti na kušnju. Pojavio se u liku prebogatog grofa koji ju je htio zavesti i preoteti joj vinograd.
Ali ovaj put se nije dala prevariti.
Sav jad zbog bijede i nesreća proživljenih u mladosti kulminirao je u furioznom naletu bijesa.

Nečastivog je pomoću drvenog križa takvom silinom zabila u zemlju da je na suprotnoj strani zemljine kugle eksplodirala Antipodravina i od nje je preostao samo vulkanski otočić Antipodes. Na taj događaj ukazuje izvor slane vode koja se i danas može zapaliti jer dolazi iz samog središta Zemlje.


MOZAIK „CENTAR SVIJETA“

MOZAIK „CENTAR SVIJETA“

Uz cintor crkve Presvetog Trojstva sa sjeverne strane nalazi se mozaik „ Centar svijeta“.

Otkriven je 1996. godine kada se počeo slaviti Dan centra svijeta.

-

KONCENTRIČNI KRUGOVI

KONCENTRIČNI KRUGOVI

Na Trgu Svetog Trojstva nalaze se koncentrični krugovi Centra svijeta. Svake godine za vrijeme proslave Dana centra svijeta na krugove se postavljaju pločice gradova prijatelja s njihovim imenima te se podižu zastave u pozadini fontane.

PIL SVETOG TROJSTVA

PIL SVETOG TROJSTVA

Na glavnom gradskom trgu nalazi se pil Svetog Trojstva.

Nakon Drugog svjetskog rata pil je uklonjen s trga te je 2000. godine renoviran i stavljen na središnji dio trga.

Napravljen je od kamena, a pozlaćeni kipovi predstavljaju Sveto Trojstvo ispod kojega se nalazi pokaznica.

Kip Svetog Roka koji predstavlja zaštitnika od bolesti nalazi se s desne strane, dok je s lijeve strane Sveti Florijan, zaštitnik od požara.

FONTANA „SVJETIONIK SVIJETU“

FONTANA „SVJETIONIK SVIJETU“

Fontana se nalazi na Trgu Svetog Trojstva od 1997. godine, a njen autor je Paul Wiedmar. Neobičan izgled fontane predstavlja spoj vatre i vode.
Na Dan centra svijeta iz jedne cijevi fontane teče vino.

web_fontana
GLAZBENA OGRADA U LUDBREGU

GLAZBENA OGRADA U LUDBREGU

U samom centru Ludbrega, ispred gradske uprave postavljen je eksponat pod nazivom „Glazbena ograda“.

Tako je upravo Centar svijeta prvi grad u svijetu koji je stanovnicima, ali i svim posjetiteljima omogućio stvaranje melodije „Ode radosti“ na ovakvom instrumentu.

Eksponat je dio projekta „Park znanosti“ započetog u Hrvatskoj.

Obzirom da je za eksponat u Ludbregu odabrana lokacija u neposrednoj blizini Osnovne glazbene škole, logičan izbor bila je upravo „Glazbena ograda“.

OTOK MLADOSTI

OTOK MLADOSTI

Otok mladosti je popularno šetalište koje se nalazi gotovo u samom centru grada, a s gradskom jezgrom povezano je malim pješačkim mostom.
Otok je uređen za priredbe na otvorenom, a dio je cjeline koju čine ribnjaci, nasipi i šumarci, s južne i istočne strane opasani rijekom Bednjom, te sa sjevera tzv. mlinskim kanalom. Razina vode u kanalu održava se branom širine 32 m i visine 10 m u Kučanu Ludbreškom, prvotne namjene pokretanja hidroelektrane u mlinu.
Danas služi za upravljanje vodnim režimom rijeke Bednje te održavanje razine vode u ribnjacima sa sjeverne i sportskom ribnjaku uz Ribičku kuću s južne strane rijeke.

ZNAMENITI LUDBREŽANI

Saznajte više o vrijednim i zanimljivim ludbrežanima iz prošlosti Ludbrega koji su svojim radom nesebično zadužili grad na gospodarskom, prosvjetnom, kulturnom ili sportskom planu...
ppl_kerstner

Mladen Kerstner je bio poznati hrvatski novinar, pisac i režiser. Pisao je pripovijetke, pjesme i drame koje opisuju događaje u rodnom kraju. Djela su mu šaljiva i pisana kajavštinom ludbreške Podravine. Iz njegovih djela snimljene su televizijske serije poput Gruntovčana i Mejaša koje su obilježene likovima Dudekom i Regicom. Njegovo ime nosi gradska knjižnica i čitaonica.

MLADEN KERSTNER

(1928. – 1991.)

ppl_fizir

Rudolf Fizir je bio hrvatski konstruktor zrakoplova. Svoj prvi sportski zrakoplov konstruirao je kao student 1913. godine. Školovao se u Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj, i Njemačkoj gdje je stekao diplomu aerotehničkog inženjera. Tijekom života konstruirao je 18 aviona koji se odlikuju jednostavnom i preciznom izradom.

RUDOLF FIZIR

(1891. – 1960.)

ppl_winter

Marija Winter je bila učiteljica, povjesničarka i prva ludbreška kroničarka. Svojim je kroničarskim radom obilježila posljednja desetljeća dvadesetog stoljeća. Godinama je prikupljala i obrađivala povijesnu građu o Ludbregu i ovome kraju ispisujući na stotine i stotine stranica povijesti svoga zavičaja. Objavila je preko 40 članaka o prošlosti Ludbrega i okolnih naselja, školstvu, narodnim običajima, etnologiji. Posthumno je objavljena njena dvotomna knjiga „Iz povijesti Ludbrega i okolice“.

MARIJA WINTER

(1912. – 1989.)

ppl_novak

Dragutin Novak je bio učitelj koji se istaknuo u razvitku ludbreškog školstva i prosvjete, posebice andragogije. Bio je ravnatelj ludbreške Osnovne škole, osnivač i direktor Narodnog sveučilišta Ludbreg, pokretač ludbreških novina, osnivač Radio Ludbrega, aktivan društven i politički radnik, a posebice se isticao na čelu ludbreške općine od 1969. do umirovljenja 1982. godine.

DRAGUTIN NOVAK

(1926. – 1992.)

ppl_bedekovic

Kazimir Bedeković je bio hrvatski filozof, matematičar, fizičar, književnik i bogoslov iz reda isusovaca. Član je stare hrvatske plemićke obitelji Bedekovića Komorskih. Pisao je drame na latinskome jeziku koje su se izvodile u isusovačkim kolegijima, a najistaknutije su o Josipu Egipćaninu, sv. Justinu i sv. Bernardinu. Također je imenovan rektorom Hrvatskog kolegija u Beču, gdje je i preminuo.

KAZIMIR BEDEKOVIĆ

(1727. - 1782.)

ppl_hlastec

Božo Hlastec rođen je u Ludbregu. Po zanimanju je bio građevinar, a pisao je kajkavske pjesme vezane uz rodni kraj Ludbreg i Samobor, gdje je živio. Svoju kajkavsku poeziju objavljivao je u Samoborskim novinama, Kaju, Kajkavskom kalendaru, te je nagrađivan na smotrama kajkavskog pjesništva u Zelini, Zlataru, Samoboru i Krapini. Čak desetak njegovih pjesama je uglazbljeno, te je zastupljen u nekoliko antologija i zbornika kajkavske poezije: Stari poti, Zvezde nad Sanoborom, Podravske senje, Na zemlji tragi.

BOŽO HLASTEC

(1923. – 1994.)