loading

Loading...

Zanimljivosti

Zanimljivosti

Odakle ime Ludbreg?

Zasigurno se čovjek može upitati odakle ime LUDBREG? O tome postoji legenda i zapis povjesničara. Na tumulu (Gradinščak) načinjenom na jednom brežuljku Kalničkog obronka bila je utvrda. Žena zapovjednika svaki je dan izlazila na bedeme u šetnju.

Prilikom jedne takve šetnje spazila je četu Turaka kako se sve više približava gradu. Jedan se Turčin potpuno primakao bedemu, od silnoga straha ženi su zadrhtale ruke, vrisnula je i onesvijestila se, dijete joj je ispalo iz ruku i skotrljalo se niz padinu. Turčin koji je bio pod bedemom uzeo je dijete i otrčao u šumu. Kad se nestretna žena osvijestila izrekla je kletvu: “Prokleti taj ludi brijeg!”
I tako je naselje dobilo današnje ime.
To je priča kojom je običan čovjek nastojao riješiti zagonetku postanka imena.

No, i povjesničari su nastojali proniknuti u tajnu nastanka tog imena. Mađarski povjesničar Thalloczy krajem 19. stoljeća bio je u dvorcu kneza Edmunda Batthyanya u Körmendu gdje je sređivao arhiv te obitelji. Naišao je na 264 isprave i povelje o veleposjedu Ludbreg. Prema njegovom mišljenju Ludbreg je dobio ime po svom osnivaču vitezu križaru LODBRINGU, koji je iz daleke Burgundije krenuo u križarski rat, ali se više nije vratio u domovinu, nego je ostao ovdje i nadjenuo mu svoje ime.

Narod je ime izgovarao Ludbring i napokon se ime upotrebom premetnulo u Ludbreg. Stanovnici su rijetko upotrebljavali to ime, već jednostavno Lubreg, a u okolnim selima taj je naziv i danas u uporabi, osobito kod starijeg stanovništva.

Legenda o Centru svijeta

zanimljivosti-legenda

Još su Rimljani na mjestu današnjeg Ludbrega, uočivši dobar geografski položaj mjesta, izgradili Castrum Ioviu, grad s cjelokupnom infrastrukturom, kanalizacijom, forumom, termama, koji je postao trgovačko i prometno središte i na čijim je temeljima izgrađen i današnji Ludbreg.

Iz tog vremena datira i legenda koja kaže da su upravo na ovom mjestu bili zamišljeni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima velike metropole …

Tu je legendu potvrdio dr. Erasmus Weddigen, Švicarac, čest gost Restauratorskog centra i zaljubljenik u Ludbreg, i to slučajnim poigravanjem šestarom i zemljopisnom kartom. On je naime, uzevši za ishodište Ludbreg, opisivao po karti krugove i uočio da se stvarno na toj zamišljenoj liniji nalaze veći gradovi, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Najbliži dokaz ove legende su i nama najbliži gradovi: Varaždin, Koprivnica, Čakovec i Varaždinske Toplice, koji su od Ludbrega udaljeni oko 20 km.

Dr. Weddigen je proučavajući zemljopisnu širinu i dužinu, pronašao na suprotnoj strani kugle zemaljske antipod Ludbrega, mali južnopacifički otočić Antipodes, blizu Novog Zelanda, čije je nastajanje vezano uz još jednu ludbrešku legendu – legendu o Ludbergi…

Ludbreg je poznato, 500 godina staro svetište, utemeljeno u čast Predragocjene Krvi Kristove, koja se čudom pojavila u kapelici Sv. Križa dvorca Batthyany. Prema kazivanju kršćanstva, sva mjesta na svijetu vezana uz Isusa Krista nazivaju se Centrom svijeta, a pošto u Ludbregu i danas postoji ampulica s krvlju Isusa Krista, to je i najčvršći dokaz cijele teorije centra svijeta.

I na kraju, u centru svijeta se združuju sva četiri elementa postojanja: vatra, voda, zemlja i zrak. Ludbrežani im kao vrsni vinogradari i potomci Ludberge, pridružuju peti element – iskričavo ludbreško vino, koje se samo u centru svijeta, svakog prvog travnja toči iz gradske fontane.

Legenda o Ludbergi

Ludberga je rođena 1. travnja 1141. godine, nedaleko od Varaždinskih Toplica kao kćerka upravitelja imanja grofa Bele II. Stasala je u prelijepu i obrazovanu djevojku kad ju je zaveo vitez Ulrik. Pokajavši se, Ludbrega je požrtvovno brinući se o svom sinčiću Theobaldu živjela isposničkim životom, pomažući siromašnima i bolesnima.

Pokajnički život prekinuo je ponovno nečastivi u liku eremita i zaveo je po drugi put. Bježeći pred njim, našla je utočište u jednoj od malenih vinogradarskih kućica pokrivenih slamom koje još od rimskih vremena ukrašavaju vinorodna brda iznad Iovie.

Ludbrega

Ludberga je počela obrađivati vinograd i postala je vješta i poznata vinogradarka. Svoje je vino darivala crkvama, kapelicama i samostanima za sveti obred, a legenda kaže da je njeno vino jednom čak ubrzalo izbor pape u Viterbu, jer je kardinal iz Budima, čudotvorno točeći vino iz nepresušne bačve skratio vrijeme konzistorijuma.
I Theobald je postao vinogradar koji je svoje umijeće usavršio u dalekoj Burgundiji gdje je nastavio tradiciju pravljenja najboljih vina. U svojim zrelim godinama Ludberga je još uvijek bila izrazito lijepa i nečastivi je odlučio opet je staviti na kušnju. Pojavio se u liku prebogatog grofa koji ju je htio zavesti i preoteti joj vinograd.
Ali ovaj put se nije dala prevariti.
Sav jad zbog bijede i nesreća proživljenih u mladosti kulminirao je u furioznom naletu bijesa.

Nečastivog je pomoću drvenog križa takvom silinom zabila u zemlju da je na suprotnoj strani zemljine kugle eksplodirala Antipodravina i od nje je preostao samo vulkanski otočić Antipodes. Na taj događaj ukazuje izvor slane vode koja se i danas može zapaliti jer dolazi iz samog središta Zemlje.


MOZAIK „CENTAR SVIJETA“

MOZAIK „CENTAR SVIJETA“

Uz cintor crkve Presvetog Trojstva sa sjeverne strane nalazi se mozaik „ Centar svijeta“.

Otkriven je 1996. godine kada se počeo slaviti Dan centra svijeta.

-

KONCENTRIČNI KRUGOVI

KONCENTRIČNI KRUGOVI

Na Trgu Svetog Trojstva nalaze se koncentrični krugovi Centra svijeta. Svake godine za vrijeme proslave Dana centra svijeta na krugove se postavljaju pločice gradova prijatelja s njihovim imenima te se podižu zastave u pozadini fontane.

PIL SVETOG TROJSTVA

PIL SVETOG TROJSTVA

Na glavnom gradskom trgu nalazi se pil Svetog Trojstva.

Nakon Drugog svjetskog rata pil je uklonjen s trga te je 2000. godine renoviran i stavljen na središnji dio trga.

Napravljen je od kamena, a pozlaćeni kipovi predstavljaju Sveto Trojstvo ispod kojega se nalazi pokaznica.

Kip Svetog Roka koji predstavlja zaštitnika od bolesti nalazi se s desne strane, dok je s lijeve strane Sveti Florijan, zaštitnik od požara.

FONTANA „SVJETIONIK SVIJETU“

FONTANA „SVJETIONIK SVIJETU“

Neobičan izgled fontane koja je svjetionik svijetu, predstavlja spoj vatre i vode a djelo je autora Paula Wiedmera. Od 1997. godine fontana je bila smještena na Trgu Sv. Trojstva gdje je posebnu funkciju imala kod proslave Dana centra svijeta – za točenje Ludberginog vina, no od 2016. godine preseljena je na novu lokaciju, na izvor vruće i slane vode, poznatiji kao Ludbergin izvor koji se nalazi ispod obronaka Črn-bela.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
GLAZBENA OGRADA U LUDBREGU

GLAZBENA OGRADA U LUDBREGU

U samom centru Ludbrega, ispred gradske uprave postavljen je eksponat pod nazivom „Glazbena ograda“.

Tako je upravo Centar svijeta prvi grad u svijetu koji je stanovnicima, ali i svim posjetiteljima omogućio stvaranje melodije „Ode radosti“ na ovakvom instrumentu.

Eksponat je dio projekta „Park znanosti“ započetog u Hrvatskoj.

Obzirom da je za eksponat u Ludbregu odabrana lokacija u neposrednoj blizini Osnovne glazbene škole, logičan izbor bila je upravo „Glazbena ograda“.

OTOK MLADOSTI

OTOK MLADOSTI

Otok mladosti je popularno šetalište koje se nalazi gotovo u samom centru grada, a s gradskom jezgrom povezano je malim pješačkim mostom.
Otok je uređen za priredbe na otvorenom, a dio je cjeline koju čine ribnjaci, nasipi i šumarci, s južne i istočne strane opasani rijekom Bednjom, te sa sjevera tzv. mlinskim kanalom. Razina vode u kanalu održava se branom širine 32 m i visine 10 m u Kučanu Ludbreškom, prvotne namjene pokretanja hidroelektrane u mlinu.
Danas služi za upravljanje vodnim režimom rijeke Bednje te održavanje razine vode u ribnjacima sa sjeverne i sportskom ribnjaku uz Ribičku kuću s južne strane rijeke.

BAKINA HIŽA I DEDEKOV DVOR

BAKINA HIŽA I DEDEKOV DVOR

Skoro u samom centru grada, u ulici Ivana Gundulića, u nizu naizgled običnih kuća, smjestila se „Bakina hiža“ s „Dedekovim dvorom“, koji čuvaju vrijednu i bogatu baštinu ludbreškog područja s kraja 19. i početka 20. stoljeća. U njoj djeluju i o njoj brinu članice Udruge „Žene iz Centra svijeta“ a cijela kuća odiše atmosferom prošlosti te je krasi očuvani stari namještaj, slike, ogledala, kućne alatke i suđe te tkalački stan. „Dedekov dvor“ čini lijepo i prostrano dvorište s oruđem i alatima za obradu zemlje i rad u dvorištu, a njegova radionica čuva blago starih zanata.

LJUBAVNI LOKOTI

LJUBAVNI LOKOTI

Ljubavni lokoti postali su prava atrakcija i tradicija u brojnim gradovima diljem svijeta, a može ih se pronaći na ogradama, mostovima ili gradskim parkovima. Ukoliko želite svoju ljubav zapečatiti lokotom i to baš u centru svijeta, možete to učiniti na mostu rijeke Bednje. Svi zaljubljeni parovi ali i prijatelji ili obitelj na lokot mogu napisati svoja imena ili nešto drugo njima simbolično i zaključati ga na ogradu mosta koji je prilagođen upravo za zaključavanje lokota. Ključ se potom baca u rijeku kako nitko drugi ne bi otključao vašu ljubav.

PRVI LUDBREŠKI MURAL

PRVI LUDBREŠKI MURAL

Mural mjeseca oslikan je na zidu kuće Drahnik, praznom prostoru koji kroz ovaj street art projekt postaje vizualno zanimljiva točka grada i turistička atrakcija. Autor murala je Martin Hrastić koji je svoj rad objasnio ovako: „Mjesec je kao „prva svemirska stanica“ od Zemlje prema svemiru i simbol svemirske beskonačnosti u kojoj sve naše ideje i namjere imaju svoje mjesto.“ Želja autora je da ovim muralom aktivira maštu svih koji se nađu pod „Mjesecom“ te da kod svakoga izazove malu iskru hrabrosti da krene u potjeru za svojim snovima.

SOLARNO DRVO

SOLARNO DRVO

Pametno drvo koje je još i praktično i ekološki osviješteno „raste“ na središnjem ludbreškom trgu a njegovi autori su tvrtke Inoxmont-VS d.o.o. i Ducati komponenti iz Ludbrega. Ispod krošnje koje sunčevu energiju pretvara u električnu, stablo drveta ima utičnice za punjenje različitih vrsta gadgeta od mobitela do laptopa čak i električnih bicikala a uz to, drvo noću osvjetljava trg

PHOTO POINT

PHOTO POINT

Nakon turističkog obilaska grada obavezno je fotografiranje na ludbreškom „photo pointu“ kako biste za uspomenu imali vlastitu i najljepšu razglednicu iz samog centra svijeta, koja će vas jednog dana ponovno dovesti k nama!

ZNAMENITI LUDBREŽANI

Saznajte više o vrijednim i zanimljivim ludbrežanima iz prošlosti Ludbrega koji su svojim radom nesebično zadužili grad na gospodarskom, prosvjetnom, kulturnom ili sportskom planu...
ppl_kerstner

Mladen Kerstner je bio poznati hrvatski novinar, pisac i režiser. Pisao je pripovijetke, pjesme i drame koje opisuju događaje u rodnom kraju. Djela su mu šaljiva i pisana kajavštinom ludbreške Podravine. Iz njegovih djela snimljene su televizijske serije poput Gruntovčana i Mejaša koje su obilježene likovima Dudekom i Regicom. Njegovo ime nosi gradska knjižnica i čitaonica.

MLADEN KERSTNER

(1928. – 1991.)

ppl_fizir

Rudolf Fizir je bio hrvatski konstruktor zrakoplova. Svoj prvi sportski zrakoplov konstruirao je kao student 1913. godine. Školovao se u Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj, i Njemačkoj gdje je stekao diplomu aerotehničkog inženjera. Tijekom života konstruirao je 18 aviona koji se odlikuju jednostavnom i preciznom izradom.

RUDOLF FIZIR

(1891. – 1960.)

ppl_winter

Marija Winter je bila učiteljica, povjesničarka i prva ludbreška kroničarka. Svojim je kroničarskim radom obilježila posljednja desetljeća dvadesetog stoljeća. Godinama je prikupljala i obrađivala povijesnu građu o Ludbregu i ovome kraju ispisujući na stotine i stotine stranica povijesti svoga zavičaja. Objavila je preko 40 članaka o prošlosti Ludbrega i okolnih naselja, školstvu, narodnim običajima, etnologiji. Posthumno je objavljena njena dvotomna knjiga „Iz povijesti Ludbrega i okolice“.

MARIJA WINTER

(1912. – 1989.)

ppl_novak

Dragutin Novak je bio učitelj koji se istaknuo u razvitku ludbreškog školstva i prosvjete, posebice andragogije. Bio je ravnatelj ludbreške Osnovne škole, osnivač i direktor Narodnog sveučilišta Ludbreg, pokretač ludbreških novina, osnivač Radio Ludbrega, aktivan društven i politički radnik, a posebice se isticao na čelu ludbreške općine od 1969. do umirovljenja 1982. godine.

DRAGUTIN NOVAK

(1926. – 1992.)

ppl_bedekovic

Kazimir Bedeković je bio hrvatski filozof, matematičar, fizičar, književnik i bogoslov iz reda isusovaca. Član je stare hrvatske plemićke obitelji Bedekovića Komorskih. Pisao je drame na latinskome jeziku koje su se izvodile u isusovačkim kolegijima, a najistaknutije su o Josipu Egipćaninu, sv. Justinu i sv. Bernardinu. Također je imenovan rektorom Hrvatskog kolegija u Beču, gdje je i preminuo.

KAZIMIR BEDEKOVIĆ

(1727. - 1782.)

ppl_hlastec

Božo Hlastec rođen je u Ludbregu. Po zanimanju je bio građevinar, a pisao je kajkavske pjesme vezane uz rodni kraj Ludbreg i Samobor, gdje je živio. Svoju kajkavsku poeziju objavljivao je u Samoborskim novinama, Kaju, Kajkavskom kalendaru, te je nagrađivan na smotrama kajkavskog pjesništva u Zelini, Zlataru, Samoboru i Krapini. Čak desetak njegovih pjesama je uglazbljeno, te je zastupljen u nekoliko antologija i zbornika kajkavske poezije: Stari poti, Zvezde nad Sanoborom, Podravske senje, Na zemlji tragi.

BOŽO HLASTEC

(1923. – 1994.)