Najznačajnije turističke manifestacije

Proizvođači vina iz Ludbrega i okolice, a u posljednjih nekoliko godina i iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, svako siječnja izlažu svoja mlada vina i podvrgavaju ih ocjenama stručnog žirija te dobivaju potvrdu njihove kvalitete. No na razini društvenog događaja, ocjenjivanje mladih vina u Ludbregu je mnogo više. Vinogradarska tradicija ovog prostora vrlo je duga, a vinogradi su velika ljubav Ludbrežana, direktnih potomaka Ludberge. Ludberga je bila vješta vinogradarka koja je proizvodila nadaleko čuveno slatko vino, a legenda kaže kako je njeno vino jednom čak ubrzalo izbor pape u Viterbu, jer je kardinal iz Budima, čudotvorno točeći vino iz nepresušne bačve, skratio  vrijeme konzistorijuma.

Papa Julije II. je čudo koje se dogodilo u Ludbregu proglasio vjerodostojnim, a papa Leon X. bulom od 19. ožujka 1513. godine, proglašava župnu crkvu Presvetog Trojstva u Ludbregu mjestom stjecanja posebnih oprosta, a sam grad prošteništem.

Ludbreg je izgrađen na temeljima kastruma Iovia Botivo, a u IV. stoljeću je sjedište biskupije.

Danas grad ima oko 9200 stanovnika, a svoj dan slavi upravo 19. ožujka.

Ova manifestacija se temelji na legendi o Ludbergi, zaštitnici grada koja je protjerala nečastivog zauvijek iz grada na način da ga je drvenim križem takvom silinom zabila u zemlju da je na suprotnoj strani kugle zemaljske od silne eksplozije ostao samo mali južnopacifički otočić Antipodes, stvarni antipod Ludbrega, a u Ludbregu na tom mjestu izvire voda koja istovremeno i gori. Prema zapisu pavlinskog opata Honoriusa, Ludberga je bila rođena 01. travnja 1141. godine, pa je ova manifestacija zamišljena kao velika rođendanska proslava kojoj kao posebna gošća prisustvuje i sama Ludberga. Brojne ludbreške udruge pripremaju u tu čast prigodni zabavni program, a gradski notar za tu priliku otvara „Knjigu građana centra svijeta“ u koju se mogu upisati svi posjetitelji i turisti, te od gradskog notara dobiti posebnu povelju ili testimonium da su i službeno postali građani centra svijeta.

Legenda o krugovima zemaljskim kaže da su na mjestu gdje je danas smješten Ludbreg bili zamišljeni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima, na različitim stranama svijeta, ali na istoj udaljenosti od ishodišta, bile smještene velike metropole. Na temelju te legende Grad Ludbreg svake godine u goste poziva novi grad, koji se u centru svijeta predstavlja svojim specifičnostima, kulturno-povijesnom baštinom i zabavnim programima a zauzvrat dobiva pločicu s imenom grada i udaljenosti od centra svijeta koju gradonačelnici dvaju gradova postavljaju na „krugove zemaljske“ na središnjem gradskom trgu. Obzirom da je Ludberga bila vrsna vinogradarka, proslava završava zdravicom ludberginim vinom, koje se samo za tu priliku i samo u centru svijeta toči iz gradske fontane.

Međunarodna izložba i sajam cvijeća „Flora Centrum Mundi“ je po broju izlagača drugi sajam u Hrvatskoj, a na njemu sudjeluju proizvođači cvijeća iz gotovo čitave Hrvatske i susjednih zemalja.

Puna tri dana centar svijeta i cijeli središnji gradski trg pokriven je bojama i mirisima raznovrsnog cvijeća, a uz samu izložbu i prodaju cvijeća organiziraju se i brojni popratni zabavni programi (koncerti, predstave, izložbe i promocije).

Ova ljetna manifestacija održava se tijekom mjeseci lipnja, srpnja i kolovoza u određenom vremenu (cajnger) od 17 do 22 sata na središnjem gradskog trgu (placu). Uz raznovrsnu ponudu na štandovima (suveniri, cvijeće, knjige, kožna galanterija, rukotvorine, stari zanati, licitari, pčelari, vinari…) održavaju se i različiti zabavni programi za sve uzraste poput Novinarskog kotlića (novinari s područja SZ Hrvatske kuhaju u centru svijeta), smotre folklora, smotre mažoretkinja, street paintinga (djeca crtaju u centru svijeta), street balla (ulične košarke), koncerata, predstava, likovnih kolonija, etno nastupa, predstavljanja zanimljivih udruga, revija i promocija te dječjih igraonica.

Manifestacija se održava u čast poznatog hrvatskog književnika, scenarista i promicatelja kajkavske književne riječi, rođenog ludbrežanina Mladena Kerstnera.

Na trodnevnom festivalu kajkavske komedije okupljaju se amaterske kazališne grupe iz čitave Hrvatske izvodeći dramske tekstove Mladena Kerstnera, ali i vlastite tekstove kajkavskog izričaja.